Gruba motorika odnosi se na sposobnost korištenja velikih mišićnih skupina koje omogućuju aktivnosti poput stajanja, hodanja, trčanja, skakanja i penjanja. Ove vještine počinjemo usvajati od samog početka života.

Bebe prolaze kroz prirodni slijed razvoja: od kontrole glave, preko okretanja na bok, puzanja, sjedenja i stajanja, do prvih koraka. Kako dijete raste, razvija ravnotežu, snagu mišića i koordinaciju različitih dijelova tijela.

Važno je naglasiti da na razvoj grube motorike utječu mišićni tonus, snaga, koordinacija i posturalna kontrola. Ove vještine čine temelj za daljnji razvoj fine motorike, koja uključuje precizne pokrete prstima i šakama. Zajedno omogućuju djetetu uspješno sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima –  od igre i hranjenja, do oblačenja i samostalnog kretanja.

Kako se razvija gruba motorika?

Slijed razvoja grube motorike jednak je kod sve djece, ali brzina razvoja razlikuje se od djeteta do djeteta. Razvoj se odvija u cefalokaudalnom smjeru od glave prema stopalima.

Prvi korak prema hodanju je razvijanje kontrole glave i jačanje mišića vrata. Dijete može rukama istraživati i dohvaćati predmete mnogo prije nego što prohoda.

Na donjem popisu nalaze se tipične razvojne prekretnice grube motorike. Imajte na umu da su razlike u tempu razvoja normalne, ali ako se određena vještina ne pojavi unutar očekivanog vremenskog razdoblja (uz kašnjenje dulje od 3–4 mjeseca), preporučuje se savjetovanje s radnim terapeutom ili stručnjakom za rani razvoj.

Napomena: Procjenu motoričkog razvoja (npr. testiranje refleksa, postavljanje na noge, povlačenje u sjedeći položaj) trebaju provoditi isključivo stručnjaci.

Uloga radnog terapeuta u razvoju grube motorike

Radni terapeut započinje proces procjenom djetetovih sposobnosti, potreba i interesa. Na temelju toga izrađuje individualni plan intervencije koji uključuje aktivnosti i vježbe za jačanje grube motorike.

Tijekom terapije, terapeut promatra dijete kao cjelinu  ne usmjerava se samo na mišiće i pokrete, već i na razvoj ravnoteže, koordinacije, snage, izdržljivosti, pažnje, koncentracije i svijesti o tijelu.

Aktivnosti i vještine koje potiču razvoj grube motorike

Radni terapeuti koriste različite igre, vježbe i senzorno-motoričke aktivnosti za poticanje motoričkog razvoja, među kojima su:

• Ravnoteža: hodanje po crti, hodanje preko prepreka, stajanje na jednoj nozi
• Držanje i stabilizacija tijela
• Koordinacija oko- ruka i oko- noga
• Propriocepcija: svijest o položaju tijela i udova u prostoru
• Bilateralna koordinacija: korištenje obje strane tijela zajedno
• Svijest o prostoru: procjena udaljenosti i orijentacija u prostoru
• Aktivnosti na podu: puzanje, prevrtanje, sklekovi, trbušnjaci
• Iniciranje i stabiliziranje pokreta
• Ritmičnost i motoričko planiranje: kretanje u skladu s ritmom ili zadatkom
• Vestibularna regulacija: održavanje ravnoteže pri sjedenju, stajanju i kretanju
• Motorička memorija: pamćenje i automatsko izvođenje poznatih pokreta
• Vremenska svjesnost i tempiranje pokreta

Sve ove aktivnosti doprinose boljoj kontroli tijela, učinkovitijem učenju novih vještina i jačanju samopouzdanja djeteta.

Suradnja s roditeljima je ključ uspjeha

Roditelji su najvažniji partneri u terapijskom procesu. Radni terapeut kroz savjetovanje i edukaciju pomaže roditeljima razumjeti kada i koliko pružiti fizičku podršku, kako postupno poticati samostalnost te kako motivirati dijete kroz pohvalu i igru.

Za poticanje razvoja grube motorike nije potrebna skupa oprema, već vrijeme, priroda, mašta i kreativnost.
Evo nekoliko primjera jednostavnih aktivnosti koje možete raditi kod kuće ili na otvorenom:

• šetnja i planinarenje
• plivanje, klizanje ili vožnja bicikla
• trčanje, skakanje, ples i igre loptom
• preskakanje prepreka od prirodnih materijala
• zajedničke igre poput povlačenja užeta, prevrtanja ili penjanja

Sve ove aktivnosti nisu samo zabavne, one pomažu djetetu razviti snagu, ravnotežu, koordinaciju, izdržljivost i samostalnost, čime se postavlja čvrst temelj za uspješan razvoj i učenje.

Literatura i izvori

• Ayres, A. Jean (2005). Senzorna integracija i dijete. Zagreb: Ostvarenje.
• Case-Smith, J., & O’Brien, J. C. (2015). Occupational Therapy for Children and Adolescents (7th ed.). St. Louis: Elsevier.
• Bly, L. (2008). Motor Skills Acquisition in the First Year: An Illustrated Guide to Normal Development. San Antonio: Therapy Skill Builders.
• World Health Organization (WHO) (2020). Nurturing Care for Early Childhood Development: A Framework for Helping Children Survive and Thrive. https://www.who.int
• American Occupational Therapy Association (AOTA). Development of Gross and Fine Motor Skills in Early Childhood. https://www.aota.org
• UNICEF (2021). Rani dječji razvoj – Vodič za roditelje. https://www.unicef.org
• Novak, I., & Honan, I. (2019). Early intervention for children with or at risk of developmental delay: Best practice recommendations. Developmental Medicine & Child Neurology, 61(8), 886–890.