Taktilna obrana, poznata i kao osjetljivost na dodir ili taktilna osjetljivost, najčešće se javlja kod djece koja prekomjerno reagiraju na senzorni unos. Ova pojava može povećati osjećaj tjeskobe i ometati svakodnevno funkcioniranje, osobito tijekom odijevanja, njege, igre ili socijalnih interakcija.

Kako se osjeća taktilna obrana?

Za one koji nemaju taktilnu osjetljivost, zamislite situaciju kada uđete u kafić i vidite osobu koja vam nije pretjerano draga. Odjednom osjetite nalet adrenalina, tijelo se napinje, a u glavi imate samo dvije mogućnosti  borbu ili bijeg. Bez obzira odlučite li se suočiti s tom osobom ili napustiti prostoriju, vašem tijelu treba neko vrijeme da se ponovno smiri i opusti.

Slično se događa i kod djece s taktilnom obranom. Njihovo tijelo reagira kao da je ugroženo svaki put kada osjeti određenu teksturu, tkaninu, dodir ili promjenu temperature, čak i kada objektivno nema stvarne opasnosti.

Duboki pritisak kao podrška u smirivanju taktilne osjetljivosti

Brojna istraživanja pokazuju da duboki pritisak (engl. deep pressure) može pomoći u smirivanju i desenzibilizaciji taktilnog sustava.
Kratkoročno, duboki pritisak daje tijelu poruku da nema prijetnje i da može izaći iz stanja borbe ili bijega.
Dugoročno, redovita primjena dubokog pritiska može pomoći u boljoj toleranciji taktilnih podražaja, povećanju osjećaja sigurnosti i regulaciji ponašanja.

Primjeri aktivnosti dubokog pritiska

Prije uvođenja bilo koje aktivnosti, uvijek se posavjetujte s djetetovim radnim terapeutom kako bi se odabrale aktivnosti prikladne dobi i senzornim potrebama djeteta.

Jednostavne aktivnosti kod kuće:

• Stiskanje jastukom: dijete legne, a roditelj ga lagano pritisne jastukom uz dogovor o jačini pritiska.
• Čvrsti zagrljaji: kratki, ali stabilni zagrljaji koji daju osjećaj sigurnosti.
• Rolanje lopte po tijelu :djetetu dok leži na trbuhu ili leđima prelazite velikom loptom po tijelu.
• Nošenje težinskih jastučića ili prsluka: kratkotrajno korištenje može pomoći u smirivanju i boljoj koncentraciji.
• Nošenje kompresijske odjeće: pruža stalan pritisak i pomaže kod osjetljivosti na dodir.
• Ušuškavanje u deku poput „palačinke“ :dijete se može zamotati u dekicu uz pritisak koji mu odgovara.

Igre i aktivnosti kroz pokret:

• Penjanje, ljuljanje, guranje i povlačenje: aktivnosti koje potiču proprioceptivni i taktilni unos (npr. vučenje užeta, penjanje po toboganu, guranje velike lopte).
• Zrnata vreća: sjedenje ili ležanje u vreći punoj graha, riže ili kuglica daje ugodan pritisak tijelu.
• Guranje zidova :dijete „gura zid“ kao da ga pokušava pomaknuti, čime aktivira mišiće cijelog tijela.
• Nošenje teških predmeta primjerice, nošenje plišanih igračaka u kutiju, slaganje knjiga ili nošenje vrećice s igračkama.
• Vuča igračke na užetu omogućuje dobar proprioceptivni unos.
• Ljuljanje u dekici  dijete legne u deku, a roditelji je lagano podižu i ljuljaju.

Kreativne aktivnosti:

• Modeliranje glinom, plastelinom ili kinetičkim pijeskom  pruža taktilni i duboki pritisak kroz dlanove.
• Zamotavanje plišanih igračaka u deke („masaža medvjedića“) dijete uči prepoznati razlike između laganog i čvrstog pritiska.
• „Sendvič“ igra  dijete leži između dva jastuka i „pretvara se“ da je nadjev sendviča, a roditelj ga lagano pritisne.
• Puhanje balona i balončića od sapunice pomaže regulaciji disanja i opuštanju tijela.

Savjet za roditelje i skrbnike

Kod djece s taktilnom osjetljivošću važno je poštovati njihove granice i ne forsirati dodir.
S vremenom, uz postupno i pažljivo uvođenje aktivnosti dubokog pritiska, dijete može razviti bolju toleranciju na dodir i povećati osjećaj sigurnosti i kontrole nad svojim tijelom.

Ključ uspjeha je dosljednost, suradnja s terapeutom i aktivno uključivanje igre u svakodnevnu rutinu.