Fina motorika odnosi se na sposobnost preciznog korištenja malih mišića, posebno u rukama i prstima, za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Razvijanje fine motorike ključno je za aktivnosti poput pisanja, rukovanja predmetima, oblačenja, hranjenja i drugih zadataka koji zahtijevaju preciznost. Ona djeci omogućuje da postanu samostalna u svakodnevnim životnim aktivnostima, a dobro razvijena fina motorika doprinosi i socijalnim vještinama, koncentraciji te emocionalnoj stabilnosti jer djeca osjećaju kontrolu nad svojim tijelom.

Razvoj fino-motoričkih vještina počinje vrlo rano i odvija se kroz nekoliko faza.

Novorođenčad (0–3 mjeseca)
Bebe u ovoj fazi koriste cijeli dlan za hvatanje predmeta. Razvijaju osnovne refleksne pokrete, poput refleksa hvatanja — ako se predmet stavi u djetetovu ruku, ono automatski stisne prste. U ovoj dobi djeca tek počinju učiti kontrolirati pokrete ruku, ali ti pokreti još su nesvjesni i neprecizni.

Rana dojenačka dob (3–12 mjeseci)
Bebe počinju svjesno usmjeravati prste prema predmetima i razvijaju sposobnost hvatanja igračaka te pomicanja prstiju. Oko osmog mjeseca počinje se razvijati pincetni hvat, pri kojem dijete koristi palac i kažiprst za podizanje sitnih predmeta. To je jedan od ključnih koraka u razvoju fine motorike, jer omogućuje manipulaciju malim objektima. Bebe aktivno istražuju predmete, drže ih i premještaju, što postavlja temelje za kasnije složenije vještine.

Dječja dob (1–3 godine)
Djeca u ovoj dobi počinju aktivno koristiti ruke za manipulaciju objektima, poput slaganja blokova i kockica, okretanja stranica knjige i prvih pokušaja korištenja pribora za jelo. Usavršavaju držanje malih predmeta i razvijaju veću spretnost rukama.

Predškolska dob (3–6 godina)
Djeca počinju crtati osnovne oblike, poput krugova, linija i spirala, te koriste škare za rezanje papira, što zahtijeva preciznu kontrolu mišića šake i prstiju. Uče osnovne zadatke samostalnosti, poput oblačenja i vezanja cipela. Razvija se koordinacija oko–ruka koja omogućuje preciznije crtanje, pisanje osnovnih crta i obavljanje drugih finih motoričkih zadataka.

Školska dob (6+ godina)
U ovoj fazi djeca usvajaju tehniku pravilnog držanja olovke te uče pisati slova i brojeve. Sposobna su obavljati složenije zadatke kao što su rezanje složenijih oblika, sastavljanje zahtjevnijih slagalica, korištenje tipkovnice i drugih alata. Razvija se veća samostalnost u svakodnevnim aktivnostima poput vezanja vezica, brige o osobnoj higijeni i oblačenja.

Uloga fine motorike u razvoju djeteta

Samostalnost: Fina motorika omogućuje djeci obavljanje svakodnevnih zadataka poput oblačenja, hranjenja i održavanja osobne higijene, čime se jača njihovo samopouzdanje i osjećaj postignuća.
Kognitivni razvoj: Aktivnosti koje uključuju finu motoriku potiču koncentraciju, pamćenje i sposobnost razmišljanja. Na primjer, slaganje kockica potiče razmišljanje o obliku, veličini i odnosima među objektima.
Socijalni razvoj: Tijekom igre i suradničkih aktivnosti djeca koriste ruke za zajedničke zadatke, što potiče socijalne vještine i interakciju.
Emocionalni razvoj: Uspješno savladavanje fino-motoričkih zadataka potiče samopouzdanje i emocionalnu stabilnost, jer djeca osjećaju zadovoljstvo postignutim rezultatima.
Neuroplastičnost: Fina motorika pridonosi neuroplastičnosti, odnosno sposobnosti mozga da se prilagođava i reorganizira. Redovite aktivnosti koje zahtijevaju precizan rad prstima potiču razvoj novih neuronskih veza i poboljšavaju motoričku koordinaciju.

Fina motorika u radnoj terapiji

Poremećaji poput dispraksije, ADHD-a, autizma ili cerebralne paralize mogu otežati razvoj fine motorike zbog problema s koordinacijom pokreta, pažnjom ili senzornom obradom. Radni terapeuti koriste različite aktivnosti kako bi potaknuli napredak djeteta. U to se ubrajaju manipulativne igračke poput kockica i slagalica, kreativne aktivnosti poput modeliranja gline, slikanja i crtanja, učenje korištenja pribora te sudjelovanje u svakodnevnim zadacima kao što su oblačenje, vezanje cipela i održavanje reda.

Zaključak

Razvoj fine motorike iznimno je važan za svakodnevno funkcioniranje te kognitivni, socijalni i emocionalni razvoj djeteta. Ako se primijete kašnjenja ili poteškoće, rana intervencija i terapija mogu značajno poboljšati djetetovu samostalnost i uspješnost u obrazovnom i društvenom okruženju. Različite aktivnosti i terapijski pristupi omogućuju djeci postupno stjecanje preciznosti i koordinacije koja je temelj njihova cjelokupnog razvoja.

Izvori:
Case-Smith, J. & O’Brien, J. C. (2015). Radna terapija za djecu i adolescente. Elsevier Health Sciences.
Miller, L. J. & Anzalone, M. E. (2008). Senzorna integracija i dijete. Western Psychological Services.
Pfeiffer, B. & Kinnealey, M. (2003). Razvojni aspekti senzorne i fine motorike integracije. Occupational Therapy Journal of Research, 23(4).
Schaefer, B. (2006). Razvoj finog motora. Journal of Early Childhood Education, 34(2).